1  |  školska 2018/2019. godina

Odabrani jezik: hrvatski

Obrazovanje: katastrofalni statistički podaci Bosne i Hercegovine

Poznata je praksa da mnogi mediji komentiraju obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini iznoseći često paušalne, i kako ćemo ovdje pokazati, totalno pogrešne zaključke. Tipična pogreška je uobičajeno mišljenje da u Bosni i Hercegovini ima previše fakulteta i univerziteta, jer ionako 'imamo previše mladih sa fakultetskim diplomama'.

Piše: prof. dr. Senad Burak, izvor podataka: Eurostat za 2013.

Bosna i Hercegovina je država u tranziciji. Međunarodna zajednica je uložila i ulaže ogroman napor pomažući domaćim institucijama i politici ne samo u rekonstrukciji ratom opustošene zemlje, nego i u promjeni zatečenog poslovnog, društvenog i obrazovnog okruženja. Svi se slažu u jednom: obrazovanje je prioritet broj jedan i mora se reformirati, ali i intenzivirati u smislu pripreme društva za buduće evropske standarde i dostignuća.

Međutim, mnogi mediji u Bosni i Hercegovini omaložavaju te napore, sa paušalnim i totalno pogrešnim zaključcima. Tipična greška je uobičajeno mišljenje da u Bosni i Hercegovini ima previše fakulteta i Univerziteta, jer ionako 'imamo previše mladih sa fakultetskim diplomama'. Veoma pogrešno!

Najnoviji podaci koje je objavio EUROSTAT - Statistički ured Evropske komisije (http://ec.europa.eu/eurostat/) pokazuju sasvim drugčiju, i recimo odmah - poražavajuću sliku.

U poređenju sa zemljama u regiji (izuzev Crne Gore za koju podaci nisu obezbijeđeni), Bosna i Hercegovina se nalazi na ubjedljivo zadnjem mjestu po zastupljenosti svog stanovništva u ekskluzivnom klubu fakultetski obrazovanih (vidi grafik na dnu).

Po podacima Eurostata, procenat mladih u dobi od 30 do 34 godine sa završenim fakultetom je najviši u Sloveniji (40,1%). Taj procenat je u Hrvatskoj 25,6%, Srbiji 25,3%, a u Makedoniji 23,1%.

Kad je u pitanju Bosna i Hercegovina, procenat mladih u dobi od 30 do 34 godine sa završenim fakultetom je poražavajućih 15,7%.

To je očigledno zadnje mjesto u regiji i predstavlja katastrofu za našu budućnost. A kad su u pitanju evropske integracije i moguće uključenje Bosne i Hercegovine u evropske akademske prostore, onda s ovakvim podacima možemo samo očekivati robovski položaj i biti ništa drugo nego isključivo konzumenti stranih tehnologija i proizvoda.

Uobičajena propaganda mnogih medija da su naši studenti i stručnjaci poznati i priznati u svijetu ne samo da je totalno pogrešna, nego i skreće pažnju s pravih problema. Kad je u pitanju obrazovni sistem Bosne i Hercegovine pravi problemi - a to su zastario i prevaziđen nastavni plan i program osnovnog i srednjeg obrazovanja, neadekvantna obučenost nastavnog kadra, neprovedena (ili pogrešno provedena) reforma visokog obrazovanja (Bologna), izostanak modernih kurikuluma i obrazovnih programa na Univerzitetima, nedopustivo niska prolaznost na ispitima itd - malo ko u javnim medijima i spominje.

A kao što vidimo iz ove analize, pogrešno se percepira i broj obrazovnih institucija u Bosni i Hercegovini, kao i broj fakultetski obrazovanih mladih ljudi. Umjesto da ukazuju na katastrofalne pokazatelje i stanje u obrazovnom sistemu, mediji i politika (ne)svjesno usmjeravaju javno mišljenje na pogrešan kolosijek o 'prebukiranim kapacitetima' (Sarajevo), 'fakultetima u svakom selu' (Travnik), 'previše studenata, previše nastavnika' itd. i time još više doprinose potopu obrazovnog sistema Bosne i Hercegovine. Niko naravno nije za spuštanje kriterija i vještačko "štancanje" brojeva, ali nečinjenje i pasivnost u obrazovanju dovode do još veće katastrofe.

Istina je, kao što vidimo, da zaostajemo za regijom a kamoli za Evropom, da nemamo dovoljno visokoškolskih institucija, da nemamo dovoljno fakultetski obrazovanih, da nemamo (još, dokle?) integriran Univerzitet u Sarajevu, da nemamo (još, dokle?) Fakultet za informatiku na UNSA (21 vijek?), da nemamo Bolonju čak ni na papiru i da više ne nabrajamo.

Predlažemo prvo edukaciju edukatora i kreatora političke zbrke u Bosni i Hercegovini, a onda da ozbiljni ljudi napokon dobiju svoju šansu da nešto učine u posustalom sistemu osnovnog, srednjeg i, naročito, visokog obrazovanja. Sistemu koji je previše ozbiljan i previše važan za budućnost Bosne i Hercegovine da bi ga vodili - TV voditelji.

Jer znamo: mladi danas = budućnost svih nas sutra!

Statistički podaci: Izvor Eurostat za 2013. godinu. Mišljenja i stavovi izraženi u ovom tekstu su autorizirani i nemaju važnost zvaničnih stavova portala.

Komentari su zatvoreni

EMIS WEB | powered by QSS Virtual Cloud | ver. 5.5.0, zadnja izmjena 28.08.2018. - hr | developed by © 2021 SB